Cilj anestezije je izazivanje neosjetljivosti dijela ili cijelog tijela pomoću lijekova kako bi se operativni zahvat mogao izvesti bez boli i nelagode.

Postoje tri vrste anestezije:

opća anestezija (izazivanje neosjetljivosti cijelog tijela uz gubitak svijesti)

regionalna anestezija (izazivanje neosjetljivosti dijela tijela)

lokalna anestezija (izazivanje neosjetljivosti ograničenog manjeg dijela tijela)

Za operativne zahvate koji se izvode u našoj Poliklinici koristimo opću i lokalnu anesteziju, a ponekad lokalnu anesteziju kombiniramo sa sedacijom kako bi operativni zahvat bio što ugodniji za pacijenta.

Opća anestezija se provodi primjenom lijekova tzv. općih anestetika i opioidnih analgetika koji djeluju na središnji živčani sustav omogućujući opću neosjetljivost i analgeziju (obezboljavanje) uz potpuni gubitak svijesti.Navedeni lijekovi se primjenjuju intravenskim putem (ubrizgavanje u venu). Ako je potrebno, primjenjuju se i lijekovi za opuštanje mišića s ciljem postizanja optimalnih uvjeta za izvođenje operacije.Također se, po potrebi, primjenjuju lijekovi za ublažavanje eventualnih nuspojava ( mučnina, povraćanje, smetenost, nadražaj u grlu zbog postavljanja cijevi u dušnik za disanje pomoću anesteziološkog aparata ). Pacijent pod općom anestezijom je u stanju nesvijesti i bez osjeta vanjskih podražaja. Prestankom utjecaja anestetika pacijentu se vraća svijest i osjet vanjskih podražaja.

Lokalna anestezija se provodi primjenom lokalnih anestetika na određenom dijelu tijela gdje će se izvoditi operativni zahvat. Uglavnom je primjenjuje operater, a anesteziološki tim se uključuje ako je uz lokalnu anesteziju potrebno primijeniti lijekove za sedaciju.

Sedacija se provodi primjenom odgovarajućih lijekova koji djeluju na središnji živčani sustav s ciljem smanjivanja tjeskobe i straha ili postizanja stanja opuštenosti. Stupanj sedacije se odabire ovisno o vrsti zahvata i stanju bolesnika, a tijekom samog postupka sedacije se kontinuirano vrši nadzor vitalnih parametara.

Preoperativni pregled anesteziologa

Anesteziolog će uvidom u vašu medicinsku dokumentaciju (laboratorijski i drugi nalazi, EKG,.. ), zatim na osnovi podataka o vašem zdravstvenom stanju( dosadašnje bolesti,operacije, alergije, lijekovi koje trošite i dr. ) te konačnici samog pregleda , dobiti uvid u vaše zdravstveno stanje. Na temelju toga će procijeniti vašu zdravstvenu sposobnost i spremnost za planirani operativni zahvat.Upoznat će vas s vrstama anestezije, njihovim prednostima i nedostacima, te mogućim rizicima i nuspojavama. Uvidom u vaše zdravstveno stanje, a s obzirom na vrstu predviđenog operativnog zahvata i vaše želje, predložit će vam optimalan način anestezije.

Preoperativno se preporuča barem tjedan dana apstinirati od alkohola i duhanskih proizvoda, te ne trošiti lijekove koji utječu na zgrušavanje krvi ( Andol, Aspirin, Acisal, a u manjoj mjeri i nesteroidni antireumatici poput Voltarena i sl. ). Liječnik će vam preporučiti dodatne preventivne mjere ukoliko postoji opravdana potreba za istima.

Također je važno znati da pacijent šest sati prije operacije ne smije ništa jesti, a najmanje dva sata prije operacije ne piti.

Kada koristimo lokalnu anesteziju?

-kad je potrebno izazvati neosjetljivost ograničenog manjeg dijela tijela. Tako se lokalna anestezija koristi kod uklanjanja madeža, tetovaža, korekcija ušiju ili očnih kapaka.Postiže se primjenom lokalnih anestetika koji se injekcijom ubrizgavaju u područje koje se tretira. Pacijent je budan i svjestan tijekom zahvata , a područje koje je pod utjecajem anestetika „ obamrlo „ se nakon 1-2 sata vraća u prvobitno stanje.

Kada koristimo opću anesteziju?

-kad nastojimo postići potpuni gubitak svijesti , te opću neosjetljivost i analgeziju ( obezboljavanje ). Opća anestezija omogućuje izvođenje većih operativnih zahvata poput operacije povećavanja, smanjivanja i podizanja grudi, korekcije nosa, liposukcije i dr.

Postupak nakon opće anestezije:

Pacijenti se nakon opće anestezije smještaju u sobu za buđenje (recovery room ) gdje ih nadzire stručno medicinsko osoblje. Kontroliraju se vitalni parametri, primjenjuju lijekovi protiv bolova i ostala suportivna terapija po potrebi. Pacijent se otpušta na kućno liječenje isti dan kada anesteziolog procijeni da je potpuno budan, životne funkcije uredne i opće stanje zadovoljavajuće.

Postoji li mogućnost neželjenih pojava za vrijeme anestezije?

U medicini niti jedan zahvat nije bezopasan. Životna dob, osnovna bolest i komorbiditeti ( popratne bolesti ) , loše životne navike te ostali čimbenici određuju visinu rizika. Ozbiljne komplikacije tijekom anestezije su izuzetno rijetke, čak i kod visokorizičnih pacijenata. No, liječnik anesteziolog stalnim nadzorom životnih funkcija može prepoznati eventualni poremećaj i pravovremeno intervenirati.