Sindrom karpalnog kanala je vrlo čest problem koji može uzrokovati nelagodu i bol u području šake i podlaktice te ograničavati ljude u svakodnevnim aktivnostima. Poznavanje simptoma može pomoći u prepoznavanju ovog stanja i omogućiti brzo traženje pomoći kako bi se izbjegle dugotrajne posljedice.

Razumijevanje sindroma karpalnog tunela

Sindrom karpalnog kanala/ tunela nastaje uslijed kompresije nervus medianusa (medijalni živac) pri njegovom prolazu kroz karpalni kanal u zapešću. Ovaj uski prolaz-tunel je formiran od kostiju i ligamenata, a unutar njega prema šaci prolaze živac, tetive i krvne žile.

Što pogoduje razvoju sindroma karpalnog kanala?

Svakodnevni ponavljajući pokreti šake poput onih pri radu s tipkovnicom računala i rukovanjem „mišem“ , rad s alatima koji vibriraju ili bilo kakva aktivnost koja vrši pritisak na područje zapešća mogu pogodovati nastanku ovog sindroma. Osim toga, razne bolesti i stanja poput reumatoidnog artritisa, trudnoće ili dijabetesa mogu također doprinijeti razvoju sindroma karpalnog tunela.

Prepoznavanje simptoma sindroma karpalnog kanala

Simptomi sindroma karpalnog kanala razvijaju se postupno i mogu uključivati osjećaj peckanja ili trnce u prstima, naročito u palcu, kažiprstu, srednjem prstu i dijelu prstenjaka . U uznapredovalom stadiju se javljaju bolovi koji su naročito izraženi tijekom noći te nerijetko bude pacijenta iz sna. Bol se može širiti i u podlakticu te je izrazito snažna i „ kidajuća „ (tzv. noćni krampi).

Važno je obratiti pažnju na promjene u osjećaju i snazi ruku. Slabost mišića zapešća ili gubitak osjeta u prstima mogu biti znakovi poodmakle bolesti.

Dijagnoza i liječenje sindroma karpalnog kanala

Ako imate simptome sindroma karpalnog kanala, važno je pravovremeno potražiti pomoć liječnika. Dijagnoza se postavlja na osnovi fizikalnog pregleda (fizijatar, neurolog, ortoped, plastični kirurg), EMNG-a ruke (elektromioneurografija) te eventualno magnetske rezonance.

Konzervativni pristupi liječenju

Za blage do umjerene slučajeve, liječenje može uključivati odmor, korištenje udlaga za stabilizaciju zapešća, kao i nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID) za ublažavanje bolova. Fizikalna terapija također može biti korisna u vraćanju pokretljivosti i jačanju mišića šake.

Kada je potrebna operacija ?

U težim slučajevima, kada konzervativne metode ne donose olakšanje, operativni zahvat može biti jedina opcija liječenja. Kirurški zahvat ili dekompresija karpalnog kanala podrazumijeva presijecanje ligamenta koji čini svod/krov karpalnog kanala kako bi se oslobodio prostor unutar kanala i uklonila kompresija na strukture koje tu prolaze (živac, krvne žile i tetive mišića). Zahvat je brz i jednostavan, a izvodi se u lokalnoj anesteziji te ne zahtijeva nikakvu posebnu pripremu pacijenta. Neposredno nakon zahvata slijedi poboljšanje i pacijent više nema bolova u rukama, ni trnaca/parestezija prstiju šake.

U Medicinskom centru Vodice dekompresiju karpalnog kanala radi naš poznati plastični kirurg – prof.dr.sc. Krešimir Bulić iz KBC-a Zagreb.

Prevencija i osobna njega

Kako biste smanjili rizik nastajanja sindroma karpalnog kanala, važno je obratiti pažnju na ergonomske čimbenike tijekom svakodnevnog rada. Ako vaš posao iziskuje svakodnevne ponavljajuće pokrete ruku/prstiju (računalni operateri, stomatolozi, radnici koji rukuju s vibracijskim uređajima i sl.), obvezno je uvođenje pauza tijekom aktivnosti koje zahtijevaju opetovane pokrete, odmor i razgibavanje.

Redovite vježbe zapešća i ruku mogu poboljšati cirkulaciju i smanjiti napetost u zapešću, a time i rizik nastanka sindroma karpalnog kanala.

U Medicinskom centru Vodice možete obaviti dijagnostiku i liječenje sindroma karpalnog kanala te postoperativnu rehabilitaciju/fizikalnu terapiju.